"BiH je kolateralna šteta transatlantskog razdora, posjeta Kallas je isključivo protokolarna"

Pitanje nasljednika Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika izazvalo je duboke podjele unutar međunarodne zajednice. Dva imena su u opticaju – italijanski kandidat Landi i francuski kandidat Troc – a prema riječima profesora Džihića, ovaj proces je jasan pokazatelj suštinskog rascjepa između Washingtona i Brisela.

Zapadni konsenzus o BiH više ne postoji

Džihić upozorava da je Amerika odstupila od svog principijelnog stava njegovanog od 1995. godine, koji se ticao suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

"To se promijenilo u jednoj novoj fazi američkog transakcionalizma gdje se Amerika vodi vlastitim, prije svega ekonomskim interesima. U tom strukturalnom izmještanju uloge Amerike dolazimo do showdowna oko izbora visokog predstavnika. Konflikt na sjednici PIC-a ilustracija je dubljeg, transatlantskog razdora. Amerika više za Evropu nije pouzdan partner, niti je Evropa za Trumpovu administraciju onakav partner kakvim ga zamišljaju", ističe Džihić, dodajući da je BiH postala "kolateralna šteta ove geopolitičke volatilnosti".

Kandidati za Schmidtovog nasljednika, prema Džihiću, metafora su za dva potpuno različita pristupa Bosni i Hercegovini. S jedne strane, američki kandidat Landi predstavlja pragmatizam fokusiran na to da po pozivu iz Washingtona isporuči američke interese. U tom kontekstu, centralna stvar je rješavanje pitanja poput Južne interkonekcije, ali i brzog, neprincipijelnog rješavanja državne imovine na način koji bi potencijalno mogao oštetiti suverenitet BiH.

S druge strane, iza evropskog kandidata Troca stoji ideja nastavka dosadašnje politike EU prema BiH. Ipak, Džihić upozorava na problematičan izostanak jasne vizije evropskih prijestolnica, ističući da BiH trenutno nije prioritet za Pariz, Rim, London i Berlin, te da mehanizam proširenja djeluje izrazito otupljeno.

"Kaja Kallas ne donosi stratešku korist"

Govoreći o dolasku šefice evropske diplomatije Kaje Kallas u Sarajevo, Džihić je bio vrlo direktan, ocijenivši posjetu kao "čisto protokolarnu".

"Ona podcrtava formalni kontinuitet Brisela prema BiH. Imamo visoke zvaničnike koji redovno dolaze s istom porukom: 'Mi podržavamo put BiH, dogovorite se'. To slušamo decenijama, a Bosna se ne pomiče s mrtve tačke. Ne vidim neku posebnu stratešku korist od njene posjete u ovom momentu, tri mjeseca uoči izbora", kazao je Džihić.

Dodatni problem za EU u BiH je zaostajanje u integracijama. Kako Džihić ističe, izostanak reformi znači i gubitak sredstava iz Plana rasta, čime Brisel gubi ključnu polugu pritiska na domaće političare da zemlju iz višedecenijskog životarenja transformišu u funkcionalnog aktera.

Izbori u BiH: Od "mrcvarenja" do pragmatičnog konsenzusa

Govoreći o opštim izborima koji nas očekuju za tri mjeseca, Džihić predviđa dva moguća raspleta. Prva opcija je nastavak statusa quo, odnosno, kako je to opisao, "mrcvarenje Bosne i Hercegovine na političkoj sceni".

"To je scenarij u kojem etnopolitičke elite blokiraju svaki konstruktivan politički proces u Bosni i Hercegovini. Te elite žele da zadrže privilegije koje su do sada imale, a te privilegije nisu samo političke, nego ne smijemo to zaboraviti – i materijalne i ekonomske prirode. Velika većina stranaka na našoj političkoj sceni su manje političke stranke, a više klijentelističko-privatna preduzeća koja jednostavno samo servisiraju vlast i interes", ističe Džihić.

Druga, pozitivnija opcija zavisit će isključivo od volje građana, a podrazumijeva suštinske promjene, prvenstveno u Republici Srpskoj, što bi se lančano odrazilo na cijelu državu.

"To bi bio onaj scenarij gdje bi eventualno došlo do neke suštinske promjene u Republici Srpskoj, gdje SNSD i Milorad Dodik ne bi bili u toliko dominantnoj poziciji i možda bi ostali van izvršne vlasti. Time bi se pojačao moment političkog pragmatizma iz RS-a", navodi profesor.

Takav razvoj događaja bi doveo do povoljnije situacije u Sarajevu između probosanskih snaga, gdje bi se, uz učešće HDZ-a, mogao stvoriti "proevropski pragmatični konsenzus". Iako to ne bi preko noći promijenilo karakter BiH niti izbrisalo etnopolitiku, Džihić naglašava da bi se time stvorio prijeko potreban okvir da se krene naprijed u reformama i da država više ne gubi novac koji joj je Evropska unija namijenila.

Uz to, Džihić je podcrtao i negativan utjecaj Srbije na regiju, ističući da režim Aleksandra Vučića pokušava negativno da utječe na situaciju u BiH i spriječi njen evropski i NATO put. Dolazak pragmatičnije vlasti u Srbiji, smatra Džihić, stvorio bi daleko pozitivniju dinamiku poslije izbora u Bosni i Hercegovini.

Trumpova slabost, poraz Orbana i NATO samit u Ankari

Analizirajući globalnu sliku pred samit NATO-a u Turskoj, Džihić upozorava na nepredvidljivost SAD-a. Donald Trump suočava se s padom podrške pred važne izbore za Kongres, a njegova oslabljena pozicija i eratična vanjska politika mogli bi donijeti daljnju geopolitičku štetu, pri čemu Džihić kao eklatantan primjer američkog poraza navodi rat protiv Irana.

Ipak, za Evropu stižu i ohrabrujući signali kada je u pitanju unutrašnji konsenzus i podrška Ukrajini.

"Osoba koja je blokirala rad EU prema Ukrajini, Viktor Orban, izgubio je izbore. Peter Magyar sada zajednički sa Briselom vodi politiku prema Ukrajini. Evropa mora preuzeti više odgovornosti i ne smije se previše obazirati na Trumpa", naglasio je Džihić.

Kao ključni izazov NATO alijanse na predstojećem samitu, Džihić vidi odnos prema Turskoj. Iako je neizostavan i moćan vojni partner u regiji od krucijalne važnosti za rješavanje kriza od Bliskog istoka do Ukrajine, autoritarni režim Recepa Tayyipa Erdogana testira granice evropskih demokratskih vrijednosti. Evropa će, u presudnoj 2026. godini prepunoj neizvjesnosti, morati pronaći delikatan balans između geopolitičke sigurnosti i kompromitiranja vlastitih principa.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad